



Filmskih mutacija: festivala nevidljivog
filma primijenili smo strukturu esejističkog programa duljeg trajanja, programskog filma eseja. Prošireni
filmsko-izložbeni program osamnaestog izdanja radili smo serijski, za nekoliko
blokova koji se upotpunjuju, pod radnim naslovom Točka omega. U žarištu je esejistička moć zaustavljene slike, prekinutog
filma, prvih i posljednih slika, kratkih filmskih opusa, radikalnih politika
krajolika, osiromašenih gdje u svakom kadru ima vatre, ukratko, suočavanje sa
“stanovitom samoćom i stanovitim unutarnjim egzilom”, kako kaže Víctor Erice za
svoj rad filma. Preuzimamo Ericeov uvid za mutacijsko suočavanje s unutarnjem egzilom slika.
Završni programski blok Filmskih mutacija: festivala nevidljivog
filma nastavlja se 24. siječnja 2025.
u 20:00 u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu posljednjim dijelom
filmsko-izložbenog programa Film nije na
prodaju, ovoga puta s programskim naglaskom na Farockijeve filmove.
Prikazujemo filmove: Posveta jednoj kući Irene Vrkljan, Ključne riječi – ključne slike. Razgovor s Vilémom Flusserom Haruna Farockija, Berlin nije na prodaju Irene Vrkljan i Arhitekti Sauerbruch Hutton – dugometražni film Haruna
Farockija.
Program Film nije na prodaju su od sredine prosinca
pripremale i predstavljale filmologinje Antje Ehmann i Tanja Vrvilo u suradnji s brojim
međunarodnim i domaćim institucijama, partnerima i mnoštvom suradnika.
Izložbeno-filmske formate i vodstva u KIC-u i Muzeju suvremene umjetnosti zaokružili
smo razgovorom Irena Vrkljan: ABC
FILMA ESEJA u kojem su 21. siječnja 2025. sudjelovali Diana Nenadić, Marija
Ott Franolić, Marko Pogačar i Tanja Vrvilo. U neiscrpnom opusu pjesnikinje,
prozaistice, scenaristice, filmske, televizijske i radijske autorice Irene
Vrkljan njezin film u užem smislu radikalni je primjer samonametnute kratke
karijere. Nastojali smo programskim oblicima za različite publike upisati
filmsku tetralogiju Irene Vrkljan na rizomatsku kartu filma eseja za buduća
istraživanja.
Program smo proširili s
devet gradskim i portretnim filmovima Haruna Farockija, jednoga od najvažnijih
i međunarodno najutjecajnijih filmaša, medijskih umjetnika i teoretičara čiji
je filmsko-teorijski rad započeo u razdoblju mladog njemačkog filma. Njegov
opus obuhvaća više od stotinu filmova eseja i djela iz teorije filma i medija,
a od sredine 1990-ih svoju filmsku praksu proširuje videoinstalacijama u
galerijskim prostorima ispitujući politike i strukture moći operativnih slika.
U subotu 25. siječnja u 20:00 u Muzeju
suvremene umjetnosti prikazujemo najnoviji film Zatvori oči Víctora Ericea, autora koji je točno
prije šest godina bio gost Filmskih mutacija u Zagrebu i Rijeci. Zatvori oči, “vraća se lekcijama iz filmske povijesti,
krupnim kadrovim lica u zatamnjenom kinu”, kao što piše Lawrence Garcia za Cinema Scope: “Čudnovati slučaj Julia
Arenasa podsjeća nas da, premda su naši životi isprepleteni s filmom, medij ima
povijest koja se razlikuje od naše vlastite i na nju se ne da svesti. Uistinu,
možda upravo o toj razlici ovisi film koji bismo nazivali umjetnošću – njegove
bi slike trebale biti više od pukih slika i preuzeti na sebe težinu svijeta.”
Program nastavljamo u riječkom Art-kinu od 27. do 29. siječnja
2025. filmovima Duh košnice i Zatvori oči Víctora Ericea. Između filmova, s Ericeom će kao
i 2018. na Akademiji dramske umjetnosti, no ovoga puta preko Zooma razgovarati
teoretičar književnosti i filma Tomislav Brlek i prevoditi uživo za publiku Art-kina. Filmovi su to koji polako
otkrivaju svoje tajne, bez slučajnih slika ili suvišnih scena, zaokupljeni
najvećim misterijama – stvaranjem i smrću, izolacijom i samoćom, kao i moći
filma da zaposjedne naše snove, pisao je o Duhu košnice Monte Hellman.
Tri sestre Wanga Binga, siročad u pokrajini Yunnan, žive “u kolibama koje
imaju otvorenu vatru u središtu za kuhanje, grijanje i svjetlo. Wang drži te
vatre na donjem rubu kadra baš kao što ostavlja otvorena vrata koja bacaju
bijelo svjetlo na slike tamnih interijera i nezasjenjene žarulje koje emitiraju
intenzivno žuto svjetlo na gornji rub ili stranicu kadra. Ove doslovne i
metaforičke vatre ne smiju dominirati kadrom; inače bi njihov intenzitet bio umanjen.
Ali vatra gori i na licu najstarije sestre, desetogodišnje Yingying koja čezne
za čitanjem, pisanjem i učenjem, jedne od najuvjerljivijih i najupečatljivijih
figura cjelokupnog dokumentarnog filma.”, piše Thom Andersen.
Za programsku liniju
radikalne filmofilije Art-kina (šifra: Rubeša) koja poznaje subverzivne politike Alberta Serre, katalonskog vizualnog i
izvedbenog umjetnika i stalnog gosta Mutacija, prikazujemo njegovu fascinantnu
tauromahiju Usamljena poslijepodneva koju smo 30. studenoga
2024. premijerno prikazali u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu, u razgovoru
sa Serrom i Markom Peransonom, jednim od
najintrigantnijih filmologa, kustosom filmskih i galerijskih programa za brojne
festivale i muzeje, filmskim autorom, urednikom časopisa Cinema Scope. Serrino
modeliranje dokumentarističke slike doseže raskošnu plastičnost “u krvi i
mesu”, zrcaleći uvide filozofa Alexandera Garcíje Düttmanna u studiji o Viscontiju.
Hvaljeni i nagrađivani film prvi je autorov dokumentarac čija stvarnost po
filmu fascinira estetički i antropološki, atletizmom i animalnošću baconovske
opsesije koridom u kontroverznom spektaklu plastike slike i zazornosti
utjelovljenog nasilja. Borbe s bikovima nedavno su zabranjene u dijelu Španjolske.
Serrin film o drevnom ritualu koji je nadživio svoje vrijeme ne skriva
brutalnost, ali ni nemogućnost brisanja svakog kolektivnog iskustva
ritualiziranog nasilja. Korjenito avangardan, film se priklanja fascinaciji
atavističkom, izolaciji i usamljenosti. Nema arene, nema publike, promatramo
brutalnu tjelesnost bika i borca, pustinjski pijesak i sunce. Danas ili prije
2000 godina. To je usamljenost njihovih poslijepodneva, govori nam Serra.
29. siječnja 2025. riječka književno-filmska
publika prvi put će gledati filmsku tetralogiju Irene Vrkljan i povezane filmoveHaruna Farockija, segment programa Film nije na
prodaju. Program polazi od susreta Irene Vrkljan i Haruna Farockija na
odsjeku režije na Filmskoj akademiji u Berlinu 1966. i njezina portreta
militantnog filmaša u mladosti, s naslovom Faroqhi snima i podnaslovom Filmska reportaža Irene Vrkljan. Film Irene Vrkljan u duhu
meke montaže poetike slapsticka i političkog filma korespondira s filmom
budućeg najtvrdokornijeg brehtijanskog esejiste Haruna Farockija. Ispred
njegove kamere je volonter u kampanji Slobodne demokratske stranke FDP. Irena
Vrkljan snima Haruna Farockija koji snima agitacijski film Izborni aktivist o politizaciji mladog čovjeka – politički. Na
početku Ireninog filma Harun sjedi za pisaćim strojem tipkajući: “IRENA, SAMO
SNIMAJ KAKO LOVIM NEKI IDIOTSKI DETALJ”. Protupotez, berlinski portret mijenja
kožu u simfonije tog grada “okusa karbida”, u očištu berlinskih filmova eseja
Irene Vrkljan je filmski detalj.
Prikazujemo sljedeće
filmove: Posveta jednoj kući, Irena Vrkljan; Faroqhi snima, Irena Vrkljan; Izborni kandidat, Harun Farocki; Berlin nije na prodaju, Irena Vrkljan; Jean-Marie Straub i Daniéle Huillet rade film prema romanu Franza
Kafke Amerika, Harun Farocki; Berlin, Irena Vrkljan.
Osamnaesto izdanje
zatvaramo 29. siječnja u
riječkom Art-kinu i 30. siječnja 2025. u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu s hrvatskom premijerom
ekspanzivnog filma eseja
Alexandera Horwatha - Henry Fonda za predsjednika u otkrivanju
kinematografske Amerikane očima, tijelom i glasom, “kožom i kosom” Henryja
Fonde, Fonde koji utjelovljuje FILM. Prvi je to Horwathov film u užem smislu, monumentalna kompozicija
filma detalja, političke komedije, arhivističke strasti i inteligencije
filmskog stroja. Politika glumca i politika američkog krajolika na kinematografskim
su cestama i makadamima, goli u sedlu. Horwath s Fondom razvija protuslovlja
ove vrlo osobne formativne afere koja počinje s roditeljima u pariškim kinima i
prolazi filmsko-povijesnu eru europskog naseljavanja i američkog sna s Fondinim
avatarima, na putovanju od sela Fonda, New Yorka, preko Srednjeg zapada do
Pacifika, od 1651. do 1980-ih i predsjednikovanja drugog filmskog glumca.
Potrebno je stoljeće filma, žanrova i zvijezda, kultnih redatelja i ugašenih
filmskih studija, filmskih i živih lokacija, izgubljenih snova i pronađenih
kina da se zamisli nevidljiva republika – Sjedinjene Države Fonda. No ipak, ovo
je Horwathova američka priča, duh godardovskih pripovijesti filma putuje s
Fondom i nama. S autorom Alexanderom Horwathom i umjetničkom suradnicom,
filmologinjom Reginom Schlagnitweit razgovarat će Bert Rebhandl, filmski i
književni kritičar, autor nekoliko filmoloških knjiga i brojnih eseja,
suosnivač i urednik stručnog časopisa za film i srodne umjetnosti – Cargo i
Tanja Vrvilo.
Projekt o politikama filmskog kustostva pod naslovom Filmske mutacije:
festival nevidljivog filma pokrenula je 2007. godine Tanja Vrvilo s autorima propulzivne korespondencije Alexanderom
Horwathom, Nicole Brenez, Raymondom Bellourom, Jonathanom Rosenbaumom, Adrianom
Martinom i Kentom Jonesom, objavljenih u časopisu Trafic 1996., s namjerom stvaranja lokalnog prostora za istraživanje odnosa i
kretanja među inovativnim filmskim praksama unutar širokog područja manjinske,
manje vidljive povijesti filma. Programe Filmskih mutacija od prvoga izdanja 2007. godine osmišljavamo na temelju
filmoloških, teorijskih ili filozofskih uvida o praksama filma i pokretnih
slika koje potiču znanja i nadahnuća o različitim pozicijama kritičkog i
umjetničkog mišljenja.
Zimsko izdanje Filmskih mutacija odvija se u Zagrebu i Rijeci u
partnerstvu s Muzejom suvremene umjetnosti u Zagrebu, KIC-om i Akademijom
dramske umjetnosti u Zagrebu, Art-kinom Croatia u Rijeci i Umjetničkom
akademijom u Splitu.
Zahvaljujemo svim autorima i distributerima na filmskim i
digitalnim kopijama.
Prikazivanje 16-mm / DCP filmova i korištenje fotografija Irene
Vrkljan omogućila je Deutsche Kinemathek – Museum für Film und Fernsehen u
suradnji s: Antje Ehmann, Sandrom Križić Roban i Nenadom Robanom, Institutom
Harun Farocki, DAAD – Deutscher Akademischer Austauschdienst. Prava i kopije
radova Irene Vrkljan iz televizijskog i radio arhiva omogućila je Hrvatska
radio televizija. Filmove Haruna Farockija prikazujemo u suradnji s Antje
Ehmann i Institutom Harun Farocki.
Projekte umjetničke organizacije Film-protufilm podržali su
Hrvatski audiovizualni centar, Ministarstvo kulture i medija RH, Ured za
kulturu i civilno društvo Grada Zagreba, Zaklada Kultura nova.
RASPORED: 24. 01. – 30. 01. 2025.
24. 01. 2024.
MSU – ZAGREB
FILM NIJE NA
PRODAJU: Harun Farocki – Irena Vrkljan
Irena Vrkljan
Posveta jednoj kući | Widmung für ein Haus | Dedication for a House
1966. DCP, zvuk, c/b,
5 min
Harun Farocki
Ključne riječi – ključne slike. Razgovor s Vilémom Flusserom | Schlagworte, Schlagbilder. Eine Gespräch
mit Vilém Flusser | Catch Phrases – Catch
Images. A Conversation with Vilém Flusser
1986. DCP, zvuk,
boja, 13 min
Irena Vrkljan
Berlin nije na prodaju | Berlin unverkäuflich | Berlin Not for Sale
1967./68., 16-mm,
zvuk, c/b, 15 min
Harun Farocki
Arhitekti Sauerbruch Hutton | Sauerbruch Hutton Architekten |
Sauerbruch Hutton Architects
2013. DCP, zvuk,
boja, 73 min
25. 01. 2024.
MSU – ZAGREB
20:00
Víctor Erice
Zatvori oči | Cerrar los ojos | Close Your Eyes
2023. DCP, zvuk,
boja, 169 min
27. 01. 2024.
ART-KINO CROATIA – RIJEKA
17:00
Víctor Erice
Duh košnice | El espiritu
de la colmena | Spirit of the Beehive
1973. DCP, zvuk,
boja, 97 min
19:00
Zoom razgovor u
Art-kinu: s Víctorom Ericeom razgovara Tomislav Brlek
Moderira: Tanja
Vrvilo
20:00
Víctor Erice
Zatvori oči | Cerrar los ojos | Close Your Eyes
2023. DCP, zvuk,
boja, 169 min
28. 01. 2024.ART-KINO CROATIA – RIJEKA
17:00
Wang Bing
Tri sestre | San zimei | Three Sisters
2012. DCP, zvuk,
boja, 152 min
20:00
Albert Serra
Usamljena poslijepodneva | Tardes de soledad | Afternoons of Solitude
2024. DCP, zvuk,
boja, 125 min
29. 01. 2024.ART-KINO CROATIA – RIJEKA
17:00
FILM NIJE NA
PRODAJU: Irena Vrkljan – Harun Farocki
Irena Vrkljan
Posveta jednoj kući | Widmung für ein Haus | Dedication for a House
1966. DCP, zvuk,
c/b, 5 min
Irena Vrkljan
Faroqhi snima | Faroqhi dreht | Faroqhi is Filming
1967. DCP, zvuk,
c/b, 12 min
Harun Farocki
Izborni aktivist | Der Wahlhelfer | The Campaign Volunteer
1967., zvuk, c/b, 8
min
Irena Vrkljan
Berlin nije na prodaju | Berlin unverkäuflich | Berlin Not For
Sale
1967./68., 16-mm,
zvuk, c/b, 15 min
Harun Farocki
Jean-Marie Straub i Daniéle Huillet rade film prema romanu
Franza Kafke “Amerika” | Jean-Marie Straub und Daniéle Huillet bei der Arbeit an einem
Film nach Franz Kafkas Romanfragment Amerika
1983. DCP, zvuk,
boja, 26 min
Irena Vrkljan
Berlin
1969., 16-mm,
zvuk, boja, 33 min
19:00
Razgovor s
Alexanderom Horwathom i Reginom Schlagnitweit i Q&A nakon filma vode Bert Rebhandl i Tanja Vrvilo.
20:00
Alexander Horwath
Henry Fonda za predsjednika | Henry Fonda for President
2023. DCP, zvuk,
boja, 184 min
30. 01. 2024.MSU – ZAGREB
20:00
Alexander Horwath
Henry Fonda za predsjednika | Henry Fonda for President
2023. DCP, zvuk,
boja, 184 min
Razgovor s
Alexanderom Horwathom i Reginom Schlagnitweit i Q&A nakon filma vode Bert Rebhandl i Tanja Vrvilo.
